Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju dr. sc. Vesna Badurina Stipčević dobitnica Državne nagrade za znanost za 2021. godinu
Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju dr. sc. Vesna Badurina Stipčević dobitnica je Državne nagrade za znanost za 2021. godinu. Dr. sc. Vesna Badurina Stipčević voditeljica je Odjela za hrvatsku i europsku književnost srednjega vijeka na Staroslavenskom institutu, voditeljica HRZZ-ova tekućega projekta Istraživanje starije hrvatskoglagoljske zborničke baštine (2020.-2024.) te članica Matičnoga odbora za polje filologije. Od 2014. godine članica je Znanstvenoga odbora Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo te jedna od voditeljica Odjela za tekstološka i književnopovijesna istraživanja beramskih rukopisa.
Dr. sc. Vesna Badurina Stipčević vrsna je stručnjakinja za hrvatsku srednjovjekovnu književnost te pripada krugu vodećih hrvatskih i inozemnih tekstologa paleoslavističkoga i paleokroatističkog profila. Velik broj njezinih radova posvećen je istraživanju hagiografsko-legendarnih, apokrifnih i biblijskih tekstova hrvatskoglagoljske književnosti. Osim brojnim kritičkih izdanja glagoljskih tekstova objavljenih u monografskim studijama, hrvatskim i inozemnim časopisima, dr. sc. Vesna Badurina Stičević sudjelovala je u izdavanju triju beramskih rukopisa (Prvi beramski brevijar, Drugi beramski brevijar, I. i II. dio, Zagreb, Staroslavenski institut, 2018., 2019., 2021.) te prijevoda Novoga zavjeta hrvatskih protestanata (Novi testament, I. i II. dio, Zagreb, Adventističko teološko visoko učilište, Filozofski fakultet i Školska knjiga, 2013., 2015.). Također je u sklopu čuvene Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti 2013. godine priredila knjigu o hrvatskoj srednjovjekovnoj prozi obradvši legende i romane, a 2015. bila je jedna od suurednica zbornika Hrvatsko glagoljaštvo u europskom kontekstu.
Godišnju nagradu znanost u području humanističkih znanosti dobila je za monografiju Hrvatskoglagoljske Makabejske knjige (Zagreb, Staroslavenski institut i Hrvatska sveučilišna naklada, 2020). U njoj su, kako stoji o obrazloženju, „znalački istražene prevoditeljske tehnike hrvatskih glagoljaša izvrsnih kako u latinskome tako i hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Pokazano je da su makabejske knjige, sačuvane u hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima, nastale prema Vulgatinu predlošku na hrvatskome tlu. Podrobnom raščlambom autorica je predočila razlike između sjeverne, krčkoistarske te južne, zadarskokrbavske, skupine pisanih spomenika na svim razinama“. Njezina monografija, prema riječima ocjenjivača, predstavlja „izniman doprinos poznavanju hrvatskoglagoljske Biblije, crkvenoslavenskoga jezika, književnosti njime oblikovane te znatno obogaćuje našu filolologiju“.
Odluku o podjeli državnih nagrada donio je Hrvatski sabor 21. studenoga 2022. godine.
Našoj dragoj kolegici još jednom najsrdačnije čestitamo!
Odluka o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2021. godinu.
Hrvatskoglagoljske Makabejske knjige (prikaz, Marinka Šimić, Slovo, br. 72, 2022)